Smatra se da oko četvrtina ljudi na svetu ima stalne ili povremene probleme sa suvim ustima (kserostomija), odnosno sa nedostatkom ili nedovoljnim lučenjem pljuvačke. Osim što stvara neprijatan osećaj i otežava govor, ovaj poremećaj može uzrokovati afte, neprijatan zadah, pojavu brazda na jeziku i gubitak sjaja sluzokože. Ukoliko se ne leči, dovodi do gubitka čula ukusa i porasta broja bakterija u usnoj šupljini i na jeziku, što povećava šansu za nastanak oralnih infekcija i problema sa zubima (ubrzava razvoj karijesa) i desnima (paradontopatija).
Najčešći uzroci
Suvoća
usta normalna je pojava usled starenja (oko 40 % osoba preko 65 godina
ima ovaj problem), a prirodno nastaje u toku spavanja ili posle
dugotrajnog pričanja i pevanja. Međutim, ukoliko se radi o redovnoj
pojavi, može biti simptom drugih oboljenja, ali i negativan posredni
efekat korišćenja određenih medikamenata. Kserostomija je najčešće
uzrokovana dugotrajnom upotrebom lekova (amfetamini, antiparkisonici,
atropin, litijum...). Može se javiti i kao posledica primene citostatika
i zračne terapije, kao i u slučaju oboljenja pljuvačnih žlezda
(Sjogrenov sindrom, sarkoidoza, HIV, atrofija žlezda...) dehidratacije
organizma (dijabetes, bubrežna oboljenja). Osećaj suvoće u ustima
karakterističan je i za psihijatrijska oboljenja.
Simptompi koji prate poremećaj
Pored
osećanja suvoće u ustima javljaju se i druge neprijatnosti - peckanje
jezika, teškoće pri gutanju suve hrane, snažan osećaj žeđi, ali i
estetski neprijatni i bolni problemi u vidu ispucalih usana i kože na
uglovima usana.
Dijagnostika
Dijagnoza
poremećaja postavlja se pomoću sijalometrije. Ovom metodom meri se
količina pljuvačke koju pacijent može da ispljune u epruvetu, u roku od
pet minuta, u sedećem položaju. Količina pljuvačke od jednog mililitra
ili manje ukazuje na kserosomiju.
Terapija
Lečenje
uzroka eliminiše problem sa suvim ustima. U terapiji osim stomatologa
učestvuju i lekari drugih specijalnosti. Ukoliko je funkcija pljuvačnih
žlezda očuvana koriste se lekovi za stimulaciju lučenja pljuvačke, a ako
nije, preporučuje se korišćenje veštačke pljuvačke.
Top saveti
Tegobe
izazvane sindromom suvih usta mogu da se pogoršaju unosom određenih
namirnica. Potrebno je ograničiti unos alkohola, kafe i drugih namirnica
sa kofeinom, jer mogu izazvati gubljenje tečnosti iz organizma. Takođe,
neophodno je izbegavati slanu, kiselu, ljutu i začinjenu hranu, kao i
previše kisela pića koja izazivaju bol ukoliko su usta isušena. Umesto
njih uzimati sok od jabuke ili breskve, kao i mlečne napitke.
Konzumaciju zaslađenih grickalica svesti na najmanju meru i prestati sa
pušenjem, jer duvanski dim isušuje usnu duplju.
Prva pomoć
Postoje
brojni načini za smanjenje neprijatnih simptoma kserostomije. Prva
pomoć u slučaju pojave suvih usta jeste unos tečnosti u malim
gutljajima: onima koji pate od ovog poremećaja preporučuje se da stalno
sa sobom imaju bocu vode. Ukoliko su usta suviše isušena, treba sisati
ledene štapiće, tvrde bombone bez šećera i žvakati žvakaću gumu. Ako
postoji mogućnost, može se nabaviti svež koren ehinacee, jer se
žvakanjem podzemnog dela ove biljke podstiče lučenje pljuvačke. Neki
biljni sokovi i čajevi (kamilica, žalfija i ehinacea) veoma su korisnije
jer otklanjaju simptome i stimulišu rad pljuvačnih žlezda, a
njihovaduža upotreba eliminiše osnovni problem.