Spondiloza je nekad bila bolest sredovečnih žena i muškaraca starijih od 40 godina, međutim, sedelački način života uzima danak, pa je ovo oboljenje, u narodu poznatija kao okoštavanje kičme, sve prisutnije kod mladih. Ovo oboljenje najviše muči osobe koje osam sati dnevno, pa i više, kičmu izlažu velikim opterećenjima u neodgovarajućem položaju, što uključuje i sedenje. Na degenerativne promene kičme, osim genetskog faktora, nepravilnog držanja tela i nedostatka fizičke aktivnosti, utiču i nepravilna ishrana i stres.

Bolan svaki pokret

Spondiloza nastaje kao posledica okoštavanja pršljenova, usled čega se smanjuje elastičnost kicmenog stuba. Okoštali delovi pritiskaju krvne sudove i nerve, što uzrokuje bol prilikom svake promene položaja tela. Osim po bolu koji je prati, spondiloza je vidljiva i po ograničenoj pokretljivosti. Mogu se javiti i druge tegobe, u zavisnosti od toga u kom delu kičme se razvijaju degenerativne promene.
– Za spondilozu u vratnom delu kičme karakteristični su napetost i bol u vratu, koji se širi prema glavi ili rukama. Kod ovog oblika bolesti čest simptom je i neprijatan osećaj trnjenja u prstima.
– Ako je bolest izražena u grudnom delu, bol se javlja između plećki i može da se širi prema prednjem delu grudnog koša. Ponekad stvara simptome slične infarktu miokarda.
– Najčešći oblik bolesti je lumbago, kod koga se javljaju bolovi u slabinskom delu, odnosno u krstima, a bol može da se širi u jednu ili obe noge.

 

Vežbanje je lek za spondilozu

Iako pomenute tegobe obično prolaze za par dana, ne smeju da se ignorišu, jer je za spondilozu tipično da, kad se jednom javi, postaje hronična bolest. Ukoliko su već nastupile, degenerativne promene kičme ne mogu da se isprave, ali uz adekvatnu terapiju i umerenu rekreaciju mogu da se ublaže bolovi i uspori propadanje kičme.
Lekovi ne daju zadovoljavajuće efekate kod spondiloze. Najčešće se koriste medikamenti iz grupe nesteroidnih antireumatika, koji samo ublažavaju bolove i omogućuju kratkotrajno poboljšanje u pokretljivosti, ali ne deluju na sam proces razvoja bolesti.

Fizijatri u terapeutske svrhe uglavnom prepisuju vežbe koje smanjuju bol i poboljšavaju pokretljivost. Mora da se vodi računa o pravilnom držanju, da se izbegavaju rotacioni pokreti i savijanje, da se pažljivo seda i ustaje, te da se pazi prilikom podizanja težih predmeta.
Pravilnom razvoju i održanju kičme pomažu tri vrste rekreacije - plivanje, šetnja, vožnja biciklom. Takve aktivnosti će, sigurno, usporiti nastanak i razvoj spondiloze.