Između povijesti i vječnosti: 1884.-2009. - naziv je velike
izložbe kojom draguljarska kuća Bulgari slavi 125 godina osnutka.
Rimski Il Palazzo delle Esposizioni na svom rasporedu od 22. svibnja do
13. rujna ima retrospektivu od 500 komada nakita, satova i ostalih
remek-djela iz arhivskih i privat nih kolekcija, kao posvetu jednom od
najtrajnijih talijanskih simbola luksuza, iako njihov pedigre nema tako
“čisto” podrijetlo. Osuvremenjena tradicija
Bvlgari, kao prvotni naziv kuće, zapravo je talijanizirano prezime utemeljitelja kompanije, Grka Sotirosa Boulgarisa, koji se u drugoj polovici 19. stoljeća doselio u Italiju i nema apsolutno nikakve veze s bugarskim podrijetlom koje mu često pripisuju: ‘v’ u riječi jednostavno je latinska tradicija pisanja slova ‘u’. Premda danas u svom portfoliju imaju linije satova, torbica, parfema, modnih dodataka i hotela, priča o jednoj od najcjenjenijih draguljarnica na samim počecima doista se bazirala na nakitu. Prvu ekspanziju kompanija je doživjela 1884. kada je otvorena njihova prodavaonica u rimskoj ulici Via Sistina, prethodnica današnjeg slavnog flagshipa smještenog u ulici Via Condotti, koji je nakon otvorenja 1905. instantno postao omiljena adresa bogataša svih profila u potrazi za jedinstvenim nakitom prožetim kombinacijama grčke i rimske umjetnosti. Mješavina tih dviju kultura, iz koje je osnivač potekao i one koju je prigrlio, magnetski je privlačila aristokraciju i filmsku kremu, dolce vitu, ali i Hollywood. Upravo je sjecište kultura i energije najjače obilježila Bvlgari kroz povijest.
 |  |
Tradicionalni, a ipak revolucionarni u pristupu, uz svoje su ime oduvijek vezali zvijezde s najrazličitijih, ali uvijek A-lista, no elitizam posla kojim su se bavili nikada nije rezultirao skandalima vezanim uz obitelj. Premda je većina članova oduvijek bila uključena u obiteljsko poslovanje, njihov privatni život rijetko je dospijevao u medije. Događaj koji se najčešće prepričavao datira još od Drugog svjetskog rata, kada su nasljednik draguljarskog imperija Constantino Bulgari i njegova supruga Laura u svojem rimskom stanu skrivali troje Židova, zbog čega su prije nekoliko godina proglašeni pravednicima među narodima u jeruzalemskom Yad Vashem.
Sirovost susreće luksuz
Slavno naslijeđe do danas je ostao najjači marketinški adut Bulgarija, no njihov se logo još sedamdesetih počeo vezati u hrabri dizajn, najprepoznatljiviji po “sirovom” kombiniranju zlata i dragog kamenja s crno obojenim čelikom. Genijalne ideje njihova kreativnog studija toliko su kopirane da je danas u mnogim zlatarnicama diljem svijeta dostupan nakit koji se prilično eksplicitno reklamira kao - “inspiriran Bvlgarijem”. Iako možda na prvi pogled ti komadi i nemaju baš nikakve veze s luksuzom i tradicijom kojima pršte oni s utisnutim žigom i kodnim brojem talijanske kuće.
| Dragulji koje kamera voli Posljednji primjer neraskidive veze između rimskih dragulja i velikog platna je i “Vrag nosi Pradu”, u čijim se kadrovima Meryl Streep ne pojavljuje bez Bulgarijevih komada. Isti je potpis nosila i cijela ekipa na snimanju “Bilo jednom u Americi”, Jessica Lange u “King Kongu” Madonna u “Eviti”, Elizabeth Taylor u “Kleopatri”… Liz se pritom svojega najdražeg nakita rijetko odricala i nakon gašenja kamera, a nakon prekida s Richardom Burtonom ostale su joj kutije uspomena - s Bulgarijevim potpisom. Da je omiljeno drago kamenje rado primala i od ostalih ljubavnika, svjedoči izjava Eddieja Fishera da je “Bulgari jedina riječ na talijanskom koju Elizabeth razumije”. I nije bila jedina, jer 50-ih godina rijetki su bogati turisti u Rimu izbjegli adresu Via Condotti. Za cijenu u slavnoj trgovini nisu pitali Marlene Dietrich, Audrey Hepburn, Grace Kelly, Nelson Rockefeller. |
